Islam for all-الإسلام للجميع

FacebookTwitterEmailWindows LiveTechnoratiDeliciousDiggStumbleponMyspaceLikedin

Namaz

Condividere

الحلاجي محمد
Servo di Allah

Sesso: Maschile

Numero di messaggi: 6597

islam Namaz

Messaggio Da الحلاجي محمد il Mer 23 Giu 2010, 00:54

Namaz

Drugi temelj: Namaz (ar. salat)

Namaz se smatra najvrijednijim ibadetom. Islam i njegovi sljedbenici su
mu pridavali, i pridaju, posebnu pažnju. Odlika namaza medju drugim
ibadetima je više nego jasna; on je veza izmedju roba i njegova
Gospodara i u njemu se ogleda covjekova pokornost Bozijim naredjenjima.

1) Definicija namaza

U arapskom jeziku “salat" je molitva ili dova. U tom znacenju mi je
nalazimo u Kur’anu u rijecima Uzvišenog:

“... i moli se za njih, molitva tvoja ce ih zaista smiriti.” (Prijevod
znacenja Kur’ana, Et-Tewba: 103)
Terminološki namaz je ibadet koji obuhvata odredjene rijeci i pokrete
koji pocinju izgovaranjem rijeci “Allah je najveci" (ar. tekbir) a
prestaje predavanjem selama.
Pod odredjenim rijecima se misli na izgovaranje tekbira, ucenje Kur’ana,
velicanje Allaha, cinjenje dova i sl.
Pod odredjenim djelima se misli na stajanje (ar. kijam), pregibanje (ar.
ruku’), padanje licem na tle (ar. sudzud), sjedenje (ar. dzulus) i sl.

2) Vaznost namaza kod vjerovjesnika i poslanika, Allahov mir neka
je sa njima


Namaz je bio propisan u svim nebeskim religijama koje su objavljene
prije poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Tako nalazimo
da je Ibrahim, a.s., trazio od Uzvisenog da njega i njegovu porodicu
ucini od onih koji namaz obavljaju.
“Gospodaru moj, daj da ja i neki potomci moji obavljamo namaz
(molitvu).” (Prijevod znacenja Kur’ana, Ibrahim: 40)
Ibrahim, a.s., je trazio od svoje porodice da ga obavljaju. Uzviseni
kaze:

... i trazio je od celjadi svoje da namaz obavljaju…” (Prijevod znacenja
Kur’ana, Merjem: 55)
Uzviseni je rekao obracajuci se Musau, a.s.:

“Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato samo Meni
robuj i namaz obavljaj - da bih ti uvijek na umu bio!” (Prijevod
znacenja Kur’ana, Ta-ha: 14) Allah je namaz naredio i Isau, a.s.

... i ucinice me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredice mi da dok
sam ziv namaz obavljam i milostinju udjeljujem.” (Prijevod znacenja
Kur’ana, Merjem: 31)
Poslaniku Muhammedu namaz je naredjen na nebesima dok je bio na
mi'radzu. U pocetku mu je bilo naredjeno pedeset namaza, a zatim je
Uzviseni taj broj smanjio na pet, s tim da iako se obavlja pet ima se
nagrada pedeset.
Islamska ulema je slozna da je pet propisanih namaza, i to: sabah,
podne, ikindija, aksam i jacija.

3) Dokazi o obaveznosti namaza

Jako puno dokaza nas upucuje na obaveznost namaza, a mi cemo izdvojiti
samo neke:

Prvo: Dokazi iz Kur’ana Casnog

1) Uzviseni je rekao:
Namaz obavljajte i zekat dajite” (Prijevod znacenja Kur’ana, El-Bekara:
43)
2) I kaze Uzviseni:
Vjernicima je propisano da namaz obavljaju u odredjeno vrijeme”
(Prijevod znacenja Kur’ana, En-Nisa’: 103)
3) Uzviseni Allah kaze:
A naredjeno im je da samo Allaha obozavaju, da mu iskreno, kao
pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da zekat
udjeljuju; a to je ispravna vjeradijallahu anhu” (Prijevod znacenja
Kur’ana El-Bejjine: 5)

Drugo: Dokazi iz sunneta

1) Hadis Ibn Omera, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Islam se temelji na pet stvari:
(1) svjedocenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov
poslanik,
(2) obavljanju namaza,
(3) davanju zekata,
(4) odlasku na hadzdz i
(5) postu ramazana.” (muttefekun alejhi)
2) Hadis Omera ibnu-l-Hattaba, radijallahu anhu, u kojem se kaze da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Islam je da
posvjedocis da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik,
da obavljas namaz, dajes zekat, postis ramazan i obaviš hadzdz ukoliko
si u mogucnosti podnijeti put…" (biljezi ga Muslim)
4) Hadis Ibn Abasa, radijallahu anhu, u kojem se stoji da je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Mu'aza, radijallahu
anhu, u Jemen i da mu je rekao: “Pozovi ih da posvjedoce da nema boga
osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, pa ako te u tome poslusaju
poduci ih da im je Allah naredio pet namaza u svakom danu i noci.."
(muttefekun alejhi)

Trece: Slaganje svih islamskih ucenjaka (ar. idzma')

Sva islamska ulema je slozna oko propisanosti pet dnevnih namaza i toga
da su oni stroga vjerska duznost (ar. farz)

5) Mudrost propisivanja namaza

U propisivanju namaza su mnoge mudrosti, a mi cemo spomenuti samo neke
od kojih su:
a) postizanje svijesti o robovanju Uzvisenom Allahu (ar. ubudijjetu).
Naime, èovjek obavljanjem namaza izgradjuje svijest o ovom ubudijjetu i
on time odrzava vezu sa svojim Stvoriteljem.
b) Namaz odrzava covjekovu vezu sa njegovim Gospodarom i biva povodom
toga da Ga se covjek stalno sjeca.
c) Namaz odvraca od losih postupaka i razvrata. On covjeka cisti od
losih grijeha i gresaka.
O ovome nam govori hadis koji se prenosi od Džabira ibn Abdullaha,
radijallahu anhu, u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
“Primjer namaza je poput primjera rijeke koja tece ispred vrata nekog od
vas i on se pet puta dnevno pere na toj rijeci.” (biljezi ga Muslim)
d) Namazom vjernik postize smiraj srca, duse i on mu pomaze da
prevazidje probleme s kojima se susrece. Zato je namaz bio radost
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i on ga je obavljao
cim bi ga kakav problem zadesio. Cak je, sallallahu alejhi ve sellem,
govorio Bilalu, radijallahu anhu,: “O Bilale, odmori nas njime
(namazom).” (biljezi ga Ahmed)
Ko je duzan obavljati namaz;


6) Svaki punoljetan i razuman musliman i muslimanka su duzni
obavljati namaz.


Nevjernik nije duzan obavljati namaz, tj. ne trazi se od njega da ga na
ovom svijetu obavlja jer mu ne bi bio primljen zbog nevjerovanja (ar.
kufra), mada ce odgovarati za njegovo neobavljanje na onome svijetu jer
je bio u stanju da ga obavlja kao musliman ali on to nije ucinio. O tome
nam govore rijeci Uzvisenog:

“Sta vas je u Sekar dovelo?” “Nismo” - reci ce - “bili od onih koji su
namaz obavljali i od onih koji su siromahe hranili, i u besposlice smo
se sa besposlenjacima upustali, i Sudnji dan smo poricali, sve dok nam
smrt nije dosla.” (Prijevod znacenja Kur’ana El-Muddessir 42-47)
Namaz nisu duzna obavljati djeca kao i psihicki nenormalne osobe.
Takodjer, namaz nije duzna obavljati ni zena dok ima menstruaciju (ar.
hajz) ili pojavljivanje krvi koju je prouzrokovalo radjanje djeteta (ar.
nifas).
Roditelji su duzni djecu podsticati na obavljanje namaza od njihove
sedme godine, a ako ga ne pocnu obavljati do desete onda ih mogu zbog
toga i udariti kao što je to doslo u hadisu od Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako bi shvatili njegovu bitnost i navikli
se na njegovo obavljanje.

7) Status onoga koji ne obavlja namaz

Onaj ko ostavi obavljanje namaza smatra se nevjernikom koji je izasao iz
okvira vjere i odmetnuo se od islama. Od takve osobe se trazi da se
pokaje, pa ukoliko se to ne desi on postaje otpadnik od vjere; ne kupa
se nakon smrti (ar. gusl), ne oblace mu se cefini, ne klanja mu se
dženaza, niti se ukopava u muslimansko groblje.

8) Uslovi ispravnosti (ar. sartovi) namaza

1) islam
2) razum
3) punoljetnost
4) nastupanje namaskog vremena
5) nijet
6) okretanje prema kibli
7) prikrivanje stidnog mjesta
Stidno mjesto (ar. avret) kod covjeka je sve izmedju pupka i koljena.
Sto se tice zene njeno cijelo tijelo je avret osim lica i saka.
8) cistoca tijela, odijela i mjesta gdje ce se klanjati
9) abdest i kupanje (ar. gusl) po potrebi

9) Namaska vremena:

1) Vrijeme podne namaza: od momenta kad Sunce predje polovinu neba pa
sve dok sjenka neke stvari ne postane iste dužine kao i ta stvar.
2) Vrijeme ikindije namaza: od prestanka podnevskog vakta pa sve dok
sjenka neke stvari ne postane dva puta veca od njene stvarne duzine.
3) Vrijeme aksam namaza: od zalaska Sunca pa sve do nestanka suncevog
crvenila na horizontu.
4) Vrijeme jacije namaza: od isteka aksamskog vremena, pa sve do
isteka polovine noci.
5) Vrijeme sabah namaza: od zore do izlaska Sunca.
Dokaz za ovo je hadis od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhu, u kojem
stoji da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Vrijem
podne namaza je od momenta kada Sunce predje polovinu neba i dok je
sjenka covjeka kao i njegova duzina, sve dok ne nastupi ikindija.
Vrijeme ikindije je sve dok sunce ne pocne gubiti svoj sjaj (dok ne
pozuti). Vrijeme aksama je sve dok ne nestane crvenila. Vrijeme jacije
je do pola sredine noci. Sabahsko vrijeme je od zore do izlaska Sunca, a
kada sunce izlazi ne obavljaj namaz.” (biljezi ga Muslim)


10) Broj rekata obaveznih (ar. Farz) namaza:


Ukupan broj farz rekata koji se moraju obaviti u jednom danu je
sedamnest. Oni su rasporedjeni po vaktovima na sljedeci nacin:
Podne: cetiri rekata
Ikindija: cetiri rekata
Aksam: tri rekata
Jacija: cetiri rekata
Sabah: dva rekata
Ko namjerno klanja vise ili manje rekata od gore navedenih njegov namaz
nije ispravan.
Onaj ko je na putu (ar. musafir) treba cetverorekatne namaze skratiti i
klanjati ih kao dvorekatne.
Musliman je duzan ove namaze obavljati u njima propisanom vremenu osim
sa serijatski priznatim opravdanjem kao sto je: san, zaborav ili put
(kada moze spojiti podne sa ikindijom i aksam sa jecijom). Ukoliko se
desi da covjek zaboravi obaviti neki od namaza duzan je da ga klanja cim
se sjeti.

Namaski ruknovi

* Stojanje (ar. kijam) za onoga ko je umogucnosti
* Pocetni tekbir (ar. tekbiru-l-ihram)
* Ucenje Fatihe (prve sure u Kur’anu)
* Pregibanje (ar. ruku’)
* Vracanje sa ruku’u
* Klanjanje (ar. sedzda) na sedam djelova tijela
* Sjedenje izmedju dvije sedzde
* Tešehhud
* Sjedenje za tesehud
* Smireno obavljanje ovih ruknova
* Redosljed u izvrsavanju ruknova
* Predavanje selama

11) Namaski vadzibi

Namaskih vadziba ima osam:
Prvi: Svi tekbiri osim pocetnog tekbira koji je rukn.
Drugi: Izgovaranje “semi Allahu limen hamideh” za imama i onoga ko
zasebno klanja. Onaj ko klanja za imamom nije duzan da ovo
izgovaradijallahu anhu
Treci: Izgovaranje “rabena veleke-l-hamd”. Ovo je vadzib za sve; imama,
onoga ko klanja za imamom ili klanja zasebno.
Cetvrti: Izgovaranje “subhane Rabije-l-Azim” za vrijeme ruku'a.
Peti: Izgovaranje “subhane Rabije-l-A’la” za vrijeme sedzde.
Sesti: Izgovaranje “rabigfirli” izmedju dvije sedzde.
Sedmi: Prvi tesehhud na kojem se uci:

Osmi: Sjedenje za prvi tesehhud.
Ukoliko bi covjek namjerno ostavio neki od ovih vadziba njegov namaz ne
bi bio ispravan. U slucaju da ih izostavi iz neznanja ili greskom duzan
je uciniti sehvi sedzdu.

12) Namaz u dzematu

Musliman treba da farz namaze klanja u dzamiji sa dzematom kako bi
zadobio Allahovo zadovoljstvo i Njegovu nagradu.
Namaz u dzematu je dvadeset sedam puta bolji od namaza kojeg covjek
klanja zasebno. U hadisu od Ibn Omera, r. a., se kaze da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz u dzematu je bolji
od namaza pojedinca dvadeset i sedam puta.” (muttefekun alejhi)
zeni muslimanki je namaz u kuci bolji od namaza u dzematu.

13) Stvari koje kvare namaz

Namaz se moze pokvariti nekom od sljedecih stvari:
1) Namjerno jedenje i pijenje u toku namaza. Islamski ucenjaci su
slozni da je onaj ko namjerno pojede ili popije nesto u toku namaza
duzan taj namaz ponovo obaviti.
2) Namjeran govor pored onoga sto se uci u namazu. Od Zejda ibn
Erkama, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: “Mi smo obicajili
govoriti u namazu. Covjek bi govorio sa onim ko je klanjao do njega sve
dok Uzviseni nije objavio:

“I pred Allahom (u namazu) ponizno stojte.” (Prijevod znacenja Kur’ana
El-Bekara: 238). Nakon ovoga bilo nam je naredjeno da sutimo i da ne
govorimo.” (muttefekun alejhi)
Takodjer, postoji slaganje islamske uleme oko toga da je namaz onoga ko
namjerno progovori u namazu, a ne zeli da time popravi svoj namaz,
neispravan.
3) Pretjerani namjerni pokreti u namazu koji nisu od njegovih
sastavnih djelova. Pod pretjeranim pokretima se misli na one koji kod
onoga ko gleda ostavljaju dojam da ta osoba nije u namazu.
4) Namjerno izostavljanje nekog sarta ili rukna kao sto je klanjanje
bez abdesta ili klanjanje bez okretanja prema kibli. Buharija i Muslim
biljeze hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao
jednom beduinu koji nije pravilno obavio namaz: “Vrati se i klanjaj, jer
ti nisi klanjao.”
5) Smijeh u namazu. Islamska ulema je slozna da se namaz kvari
smijehom.

14) Periodi u kojima je zabranjeno klanjati

1) nakon sabah namaza, pa sve dok se Sunce malo ne uzdigne na nebu,
2) kada je Sunce na sredini neba,
3) poslije ikindije do zalazka Sunca.
Na zabranu obavljanja namaza u ovim vremenskim razdobljima upucuje nas
hadis Ukbete ibn Amira, radijallahu anhu, u kojem je on rekao: “Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je zabranjivao obavljanje
namaza i ukopavanje nasih mrtvih u tri vremenska perioda: od zalaska
Sunca do njegovog uzdizanja na nebu, kada je ono na sredini neba pa sve
dok ne predje polovinu i kada se priblizi zalasku pa sve dok ne zadje.”
(biljezi ga Muslim)
Takodjer, i zbog hadisa koji se prenosi od Ebi S’aida, radijallahu anhu,
u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema
obavljanja namaza poslije ikindije dok ne zadje Sunce, niti poslije
sabah namaza dok ne izadje Sunce.” (muttefekun alejhi)

15) Kratak opis nacina obavljanja namaza:

Musliman je duzan da u svim stvarima vjere slijedi Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, pa tako i u namazu. Ovo je utoliko bitnije
ako znamo njegove, sallallahu alejhi ve sellem, rijeci: “Klanjajte kao
sto mene vidite da klanjam.” (Biljezi ga Buharija)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kada bi htio obaviti namaz
ustajao i donosio odluku (ar. nijet) srcem. Od njega, sallallahu alejhi
ve sellem, se ne prenosi da je nijet izgovarao. Zatim bi izgovarao
tekbir (Allahu ekber) dizuci svoje dlanove ponekad u visini ramena, a
ponekad u visini usiju. Nakon ovoga bi na prsima vezao ruke i to desnu
preko lijeve uceci jednu od pocetnih (ar. istiftah) dova od kojih je:

Zatim bi ucio suru El-Fatiha i neku drugu suru iz Kur’ana. Nakon ovoga
bi donosio tekbir dizuci ruke i odlazio na ruku' na kojem bi drzao svoja
ledja ravnomjerno povijena tako da bi se na njih mogla staviti tepsija
sa vodom a da se ona ne prospe, pri tome tri puta izgovarajuci: “Subhane
Rabije-l-Azim”. Zatim bi se vracao sa ruku'a dizuci ruke i izgovarajuci
“Semi Allahu limen hamideh, Rabbena veleke-l-hamd”. Sa ruku'a se vracao
tako da je ponovo bio u potpuno stojecem polozaju nakon cega bi ponovo
donosio tekbir i odlazio na sedzdu. Kada bi bio na sedzdi odmicao je
ruke od tijela tako da se mogla vidjeti bijelina ispod nejgovih pazuha.
Svojim celom, nosom, dlanovima, koljenima i vrhovima stopala bi cvrsto
doticao tlo izgovarajuci tri puta: “Subhane Rabije-l-A’la”. Zatim bi
ponovo donosio tekbir. Vracajuci se sedzde sjedao bi na lijevu nogu
savijajuci desno stopalo sa prstima (desnog stopala) okrenutim prema
kibli.

Zatim bi donosio tekbir i obavljao jos jednu sedzdu nakon cega bi
ustajao na drugi rekat.
Ovako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, cinio na svakom
rekatu. Kada bi sjedio nakon prva dva rekata za prvi tesehud ucio bi
etehijatu.

Zatim bi ustajao izgovarajuci tekbir i dizuci ruke. Ovo je, u isto
vrijeme, cetvrto mjesto na kojem je, sallallahu alejhi ve sellem, dizao
ruke. Kada bi sjedio za posljednji tesehhud (nakon treceg rekata aksama
ili cetvrtog rekata podne, ikindije i jacije namaza) sjedao bi na lijevo
bedro provlacio je desnu nogu ispod lijeve, dok bi prste desnog stopala
savijao tako da su bili okrenuti u pravcu kible. U isto vrijeme savijao
bi prste desne ruke osim kaziprsta koji je bio ispruzen (ili bi njime
micao) i kojeg je svojim pogledom pratio. Ovom prilikom Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, je ucio jos salavate i dovu.
Kada bi zavrsio sa ucenjem predao bi selam na desnu i na lijevu stranu
izgovarajuci:

“Esselamu alejkum ve rahmetullah, Esselamu alejkum ve rahmetullah”.
Ovaj kratak opis je izveden iz veceg broja hadisa koji se prenose, a
koji nama govore kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
obavljao namaz.
Ovo su samo neki do propisa vezanih za namaz o kojem ovisi ispravnost
svih ostalih covjekovih djela. Ukoliko covjekov namaz bude ispravan bice
ispravna i njegova ostala djela i obrnuto. Prva stvar za koju ce covjek
biti pitan na Sudnjem danu jeste namaz. Pa ukoliko ga bude u potpunosti
izvrsavao bice nagradjen Allahovom miloscu, a ukoliko on bude manjkav
covjek ce propasti. Namaz odvraca od razvrata i losih postupaka. U njemu
je smiraj duse i lijek za nju.


___________مَا يَلْفِظُ مِن قَوْلٍ إِلَّا لَدَيْهِ رَقِيبٌ عَتِيدٌ___________

Chi crede in Allah e nell'Ultimo Giorno dica bene (del prossimo) o taccia




    La data/ora di oggi è Gio 17 Apr 2014, 23:24